Na blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca svake godine održava se cjelodnevno klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom u našoj župi. Nakon druge zornice bilo je izloženo Presveto sve do večernje mise, a cijeloga dana vjernici su se smjenjivali u molitvi iznoseći pred Boga svoje zahvale, želje i prošnje.
Ujedno su svi koji su željeli imali priliku za sakrament pomirenja - ispovijed kako bi se još bolje pripremili za Božić.
Ovaj blagdan je utemeljio papa Siksto IV 1476., a dogmu je svečano proglasio papa Pio IX u poslanici “Ineffabilis Deus”, i to 8. prosinca 1854. Katolička Crkva vjeruje da dogma ima potporu u Bibliji. Arkanđeo Gabrijel nazvao je Mariju kao “punu milosti”, a crkveni oci nazivali su Mariju – Blaženom Djevicom. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti posve bez grijeha, da bi mogla začeti Isusa. Kad se Gospa ukazala u Lurdu četiri godine kasnije 1858., rekla je svetoj Bernardici: “Ja sam Bezgrešno Začeće” potvrđujući tako Papinu odluku da proglasi dogmu o Bezgrešnom Začeću. Ovaj blagdan se često zamjenjuje s događajem kada je Marija začela Isusa, no radi se o dvije različite pojave. Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije za razliku od gore spomenutog događaja, podrazumijeva crkveni nauk da na Mariju nije prešao istočni, praroditeljski grijeh. Bog ju je od “istočnog grijeha” sačuvao već u krilu njezine majke Ane predodredivši Mariju za majku Isusu Kristu. Također vjerujemo da Marija nije učinila ni osobnih grijeha. Zbog tog nauka o Mariji, uveden je u kalendar opće Crkve i ovaj marijanski blagdan “Bez istočnoga grijeha začete Djevice i Bogorodice Marije”.
